06/13/2003
KAR MBAKA

WECHE MOKADHO

AGAJA
KUYO

BARUPE

WECHE DONGRUOK

MBAKA

NONRO

JEXJALUO ****

NGECHE LUO

GI GWENG'

THUM

TEDO

LUO KITGI GI TIMBEGI

SIGENDNI LUO

THUOND WECHE


 
 
 Hit Counter

 
 
 
 
 

Nwang' e-mail ka jaluo.com

JOK'AKSUM GI YIE MARGI

Jandiko: Mig. Ajos wuod Atiga Ny'Ochola

Oganda ma Aksum yudore e piny Ethiopia (Abbysinia) kata e yo ma chiek ABES ma Ugwe e tong'gi  jok'Amara (Eritrea). Ogandani nigi Yie motegno ahinya kuom Obong'o Nyakalaga ma ja chwech gik moko duto. Kendo ranyisi mar min jawar osefwenyore e gweng'no e rang'iny mopogore opogore. Din gi dwachalore gi din jo-Yahudi kata mar jo-Kristo. Chon gi lala ne gi wacho dho-Geez, kendo mano e dhok mane okwongo yudo yangruok e yor mag ndiko e pinyno. Sani to thoth ji wach dho-Amharik (amharic gi tikirinya).

Chon yande gin gi ruodhgi giwegi kendo Kiche mag lemo (Kanisa) ne gi thoro gero e yo ma nimba ahinya. Thothgi oger e kor Lwendni marobede (madongo), achiel kuom gi nyalo romo 100 foot, 500 ton stela mano e ot maduong' e piny ma ngima moger e kor lwanda. Humb Aksum olandore e piny ngima, wachore ni Nyadendi (queen of Sheba) mar Sheba nonyuol e oganda mar jok'Aksum. Kendo norito pinyno e higa mar 10th Century BC  (motelo ne nyuol Ruodhwa Yesu Kristo), kata kamano humbgi nochako landore higa mar 3rd Century AD (bang' nyuol Ruodhwa).

Kuom higini 400 jok'Aksum nomewo kendo olandore e gwenge mokiewogo. Ne gitimo ohala gi pinje kaka: Roma, Fransa, Pinje Jorabuore (warabu) madiere gi ma Imbo. Mano ethuolo ma koro din Islam koro nechako landore. To din jo-Kristo ne podho. Nikech thoth ji nolokore odok e Islam.

Ethuolono ninyalo pim piny Aksum gi pinje madongo e ndalo gi kaka; China, Roma, Persia gi ma moko masani iluongo ni G8. Ok nikech duong'ne mak mana nikech humbe gi tekone e ndalogo.

Ruoth Ezana ema ne oloko din mar jok'Aksum kendo oketo din jo-Kristo e pinyno. Mano ne ok obedo tich mayot ne ogandane mak mana ni hawi bende nobirone gi e yo machielo Sandug Chike (Ark of the Covenant) mane otingo chike Musa mane Nyasaye omiyo mondo orit godo oganadane e thim noter e piny jok'Aksum.

Nyadendi mar Sheba kane oyudo odhi limo Ruoth Solomon Jerusalem, gi kanyono nyadendi nolombo Ruoth kendo nolage (onindo kode) kendo nomako ich wuoyi. Kendo mano emane obedo kaka wuod Solomon maduong'. Kaka chik jo-Yahudi wacho ni wuoyi ma duong' ema yudo gweth mar dala, Solomon nomiye Sandug Chike kendo nyala chil kawuono okane e piny Aksum. Kaka ondiki e bug jo-Abes miluongo ni KEBRA NAGAST.

Jo-Abbysinia luongo Nyadendino ni Makeda. Wuoyi mane onyuolo iluongo ni Menelik. Anyuola Menelik emane obedo ruodhi e piny Abes nyaka ochopo 1974 kane loch Haile Selassie koro lwar kendo loch ang'enge nokawo pinyno e bwo Teferi Benti, 1977 Teferi nonegi kendo Mengistu  Haile Mariam okawe.

Menelik emane okelo Sandug Chike e piny Abes kendo nokete kar lamo miluongo ni TANA KIRKOS mokiewo gi nam Tana.

Jadolo maduong' marito Sandugno iluongoni Abba Baye. Kadok chien matin Menelik kane osebedo wuoyi mopong nodhi Jerusalem mondo orom gi wuon mare; Ruoth Solomon. Notieko higini adek Jerusalem  gikanyono wuon mare nogolo chik mondo omiye Sandug Chike, kendo nomiye jotich ma moko mondo okowe kendo osirne wasigu  nyaka nochopo Aksum gi Sandugno. Notere e od lamo  man Tana Kirkos, nobedo kanyo nyaka ochopo thuolo mane ruoth Ezana ogolo chik mondo ogole otere mana chielo.

Mano e kama okane nyaka kawuono sani en e bwo jadolo Abba Mekonnen (kata Atang). Onge ng'ato ang'ata moyiene neno Sandugno gi wang'e maka mana jaritneno kende. Ok en tich mayot rito sandugno nimar obiro bedo kanyo mak owuok nyaka chopi tho ema gole kanyo.

Ethuolo mane Ezana oloko Yiene obedo ja- Kristo emane Frumentius obede askofu (bishop) mokwongo e piny Abes. Kendo Ruoth Ezana noyango din jo-Kristo kaka din mar oganda duto mag Aksum kuom mano nobedo din moyangore e piny Abes mangima.
Kata kamano nokawogi higini 200 mondo omi girwak din manyienno kaka din mar adieri.

Jo-Kristo man Abes nigi Roho Maler miluongo ni; ZARS, en roho mar golo jochiende gi tuoche ma nyalo chando ngima dhano.

Din jok'Aksum noyudo tembe gi sand mathoth ahinya, mokwongo kane oyudo Islam ochako landore e higa mar 16th Century e buo telo mar Ahmad Gragn, kendo mar ariyo machiegni e higa mar 1970 - 1980 e buo loch jo-Kommunisti kata kamano ne gi loyo kendo pod gidhi nyime.

Kadok chien e ndalo moko machon Nyadendi (queen) Gudit nomonjogi kuom chulo kuoro kaluwore gi gimane otimore e dalagi ka pod en rawera, mane omiyo owuok kende odhi e piny machielo. Kane oyudo osepong' noduogo gi jolweny mondo omi olok loch Aksum, mano nochuno ruoth maduong' mondo odar Sandug Chike kendo otero Tana Kirkos kuma noyudo osekete higini mokadho.

Lweny nogore kendo Gudit gi lange nokawo loch. Masiche moko nobedo mang'eny e pinyno kaka; tuoche, lwenje, nok mar cham, kech kod masiche ma moko koni gi kocha mane wuok kuom wasigu mane okiewo kodgi.

Nochuno loch Aksum mondo olok boma margi maduong' kendo gidhi milambo kumane bet omewo kendo wasigu tine, kanyo nochak ni LALIBELA mane oyudo osebedo ruoth e pinyno.

Thoth Kanise oger higini 800 mokadho kata motelo ne kanyo. Kuom Yie mar jok'Aksum wachore ni kanisego oger gi teko Malaike mag Ruoth Nyasaye Nyakalaga mane thoro tiyo gotieno to ruoth Lalibela to ne tiyo gi lange godiechieng' nimar kite moko ne pok mane ok ginyal ng'ielo gi tekogi giwegi. Mano hono motamo jorachere fwenyo nyaka chil kawuono, mano ema omiyo ne gi tamore riwo  thoth wechegi e buge man e Muma kata e buge ma moko nikech sungu odagi loch, giwacho nito joka-Rabudi (joratenge) bende nyalo bedo gi lony adieri!

Nyikwa Ramogi machwokgo ema wachoko kendo wariwonu kanyakla e Abich Twak odiechieng' ma kawuono. Wuon Abila gi lange orwakou uduto!

NONDWA: WuonAbila@jaluo.com


Ka in gi mari moro ma di wandik ka to orni
Akelo,Nyar Kager 
jaluo@jaluo.com
Daher winjo dwondi in bende, iwinjo?


 

Waparo mar paro jotend Luo mosekelo pogruok e piny Luo chakre higa 1900 nyaka 1999 e gweng'u  kata ei Luo duto. Koro wakwayou uduto ni par uru ane jogo ma di uket nying gi ka kod weche duto ma ung'eyo kuomgi mondo uor ni Akello Nyar Kager: jaluo@jaluo.com

Kata inyalo oro twak kod weche manyien ne: Mig. Ajos wuod Atiga
 WuonAbila@jaluo.com


GALAMORO : Riwruok mar JOLUO e Piny Ngima, orwaku uduto mondo ubed e kanyakla mar burani. Ornwa nyingi gi nondi kaka obedo. Riwruok e teko joka Nyanam.

WENDO MIWA PARO

OD PAKRUOK

                                Copyright © 1999-2003, Jaluo dot com
                                All Rights Reserved