tugo190902

JALUO dot KOM

Od Wadu

MOI TUGO GI WIWA

Jandiko; Wuon Abila

  Ker Moi oloko piny Kenya ka mipich adhula ma onyalo tuomo sama odwaro, kare jater bende nyalo kak e dala motere? Ato ka koro yawuot dalano biro riembe, donge wiye biro wil kata gi lepe? Wang’ni to lich ka liech onge dok chien, tinde ochare chon. Moi ka oseol to odhi oywe mos kik okelnwa weche moko machalo tuk nyithindo. Kata Okuche ma koro onduoro tokgi ni gin ema gibiro kawo loch bang’ yiero ma biro amedo nyisou maler ni gino onge! Jalang’o wuondo Okuche mondo kik giriwre e buche mag  (akwede) opposition, ubiro mana winjoni Moi oketo wuode e kom kata gi thuon.

  Loch iyudo gi luya ok kawe mos, nyikwa Ramogi riwreuru uduto kendo kik walokre jomibadhi kaka; wuod Kangeso, Dalmas Otieno Anyango, ma nyocha odhi limo ot ma gunda mane oseriembe chon! Wuod Rongo yie iling’ mos we ng’adori koyiech dak, ibiro romogi mak olwer! Kite pod biro dirore moloyo mane osedirore Achuna K’Oyugi e giko jumani.

Odiechieng' ma kawuononi jogo miluongoni NAK oseyiero Mig. Kibaki kaka jagono ma biro romo gi ja-Kanu e yiero mar Ker. Jo-Kanu to pod wuotho dheng' dheng' kata yiero otamogi. Moi koro nyaka bed ka ong'eyoni ok wanyal bedo gi Okuche ariyo, Uhuru gi Kibaki e yiero mar KER. Tiendeni jodhoudi ma moko to onge joma nyalo bedo jotelo koso?

Agenoni sani koro nyaka MOI lok pache kuom keto Uhuru kaka ng'ano ma biro ting'o osimbo mar KANU e yiero mar ker. Kendo wang'ni to jo-Opposition noyud thuolo mar kawo loch eyo mayot. Ani Kanu bende oolowa, gimoro ichamo to iweyo gi mitne.

  Mago to gi ma moko meduru somo weche jopiny kaka gin bende gineno tuk Moi ma koro ochudo chuny ji e piny ngima:


Wuod Atiga,
Rally motimo tipo nyo ni Kisumu city ma Agwambo nyo oywayo nyaka Nyachaye kod jo-NAK ka achiel.
Weche pek ka lwanda. Otieno Dalmas oting'o joluo makech kayo ir Moi orujre dwa nege Oyugis karu kanyo ka odok Rongo, piny ochako bedone madiny. Rainbow oseywayo jomapek manie oposison te. Nam yoro tekone ng'eny ma jokwoge ka ok nyal. Piny ngur mana ni ndiiiiiiiiiiii!
Adoyo-Adoyo


Amor wuod Atiga ka asomo wuodhi ma dala e kinde manok manyocha in kodwakaeni. Guok to ochung' kodwa ataro to mak mana kaka nene anyisi ka wan migwena e bao kenyatta estate kacha ni wachung' kar tiendwa, mano ema ringo. Adwa medo ne Luo man dala ka kod Luo man oko ni Agwambo ose yudo lwedo mang'eny moa kata kuom joma ne ok dware,kendo kata kuom ogendni mamoko, sama igo lweny to nitie matindo tindo mabe nitie e diere kanyo, inyalo loyi e ma moko to gikone ni to nigik kama idwa dhie. Lweny ma Agwambo goyo ok lwenj Agwambo kende, en lwenj oganda to en lwenj piny mangima bende. An agone sarut kata ok oyude e seche gi to atwa ma wagoyo to wagoyo, lweny eka ochakore to pod obiro gore  ndalo mathoth  nyime kanyo, to bende en ng'we kedi ma iringo to bang'e ibolo kedi ne ng'ato machielo bende oringe.

  Adwa kwayo jowa man oko kod dhok maboyo ni owewa waywe, to ka gin gimopogore to gibi gitem wanane kaka gigoye kae to wapimonegi onwa moromo kodgi. Joma wuoyo ka ni oko kendo wacho weche maketho maok losi deung'wononwae yawa.

  Wuod Atiga aweyi gi mago wabiro medo twak e ndalo mabiro go, to kata kamano gore to dhi, lweny marwa wate.

Adoyo-Adoyo-Alendu, School, kobura Kano


MILOME!    MILOME!    MILOME!

NG’ONG’URU WENGEU E WACHNI

Tinga ahero mar pimoni ni piny okane kadhii kodi maber makendo ni geno magi nyalo bayo ndara kuom wach mar yudo loch e-sirikand Kenya. Kuomwa Joluo to sani pod otek ka nyiedho rombo.Sani wuod Ajuma yoo ma inyalo timo en mana goyo lweny mondo yieri e-kom mar Vice President mondo kaiseko yudo mano to tim mana yoo mondo indhog Uhuru wuod Kenyatta tok ndhogeno ka oponi othoo to Constitution biro wacho ni Vice President emakawo loch eyorni ibiro yudo ka ikawo loch .To nonanona gini biro chaloni lek kaka nochalone Ajuma manyaka Nyasaye okawe. 

  To kayorno(Assasination) tekni to weri gi paro mar dwaro loch, wene mwache,mondo wanto Joluo wadong’ kwa ng’eyoni wan "the ruled for ever". Siasa oseko timonwa malit mathooth,makata jothum osekowero(ere Ouko?,ere Bishop Muge kata neok en jaluo kamano,ere Arwings Codhecs-kata Agwenge wuod Odhek kaka an'geye anto' ere Kariuki to bende ere Migosi Tom Mboya ja Rusinga?). Warumo mwache tiekowa yawa, UUUUUWIIII, OYUOR!, ONIND-OKO, wuololo matieka tiekowa! , ma lun'galun'gowa, mayuyayuyowa, yawa to warumo???,n'gama nadino manoter anyuolawa nyime???.UUUUWIII! Siasa olo rembwa tieko! AYAKI bende chudhowa.Jaduon'g Abila WUOD-DHANO ero muone embuyi.

An Migosi Majwala D. Oriko.


Jaduong’ Abila wuod dhano, amosi ni mirembe japolo.Nyakalaga dhach koda maber.Ahero mar moso nyikwaa Ramogi pep e-mbuyini.Ahero mar loso ewach matimre ndalo mag chakruok higani mano choko jodong pinje kod sirikende mag Afrika matimre edala mar Durban manie Afrika Masawa(South Africa).Kanyakla kod milome pep manende gigolo echokruoknogo akwayogi ni okan'g ochopo makoro onego wabed kod riwruok maradiera ma riwowa eweche machalo bedo kod Passport achiel makawa dhii oko mar Afrika to wanenre kuom jarachar ni wan jopiny achiel kendo ni onge pogruok ekindwa.Dhok bende onego wayier achiel mabiro bedo mopuodhi(official language)mar Afrika, kanyakla kod mamokogo.

Daber ka oyier OSWAYO nimar osetero tiendene e tun'g pinje nyaka maloka,kendo ni en edhok ma ok oaa oko mar Africa. Modon'g machalo English, Arabic, French, Portuguese etc. pod nyalo manatiyo.Par-uruni sani bura mar rito mar UN (Security Council) oseko yie mondo Osway! o ti igodo eloko milomene maogolo e dhok mamoko, koro thuoloni kik wawiti kata matin. Sendi bende oromo mondo wabed godo achiel mabiro tiyo enying Africa, maa biro miyo obed kod teko maduon'g moloyo kaka sani nengo sendiwa lwar aduwa nono ma oseko kelo dok chien mar yuto mar Africa.Riwruok e lweny (one united African Peace Keeping Force), olo jolweny maa oko (Marcenary) mondo obii okel kwee Afrika kasama nitiere lweny oseko miyowa chandruok maduon'g nimar girwako gii-lwenjegi ma wachulo sendi mathooth kaseche majoma kedo nelochgo okawo lojno miyowa gope mathooth madongo makelo chan kuomwa, midekre,midenyo, kod sigu mosiko kuomwa nekech jolweny majorit kwee maaoko mar Afrika.

Chiro achiel maoriwore mar Afrika mabiro bedo kod teko mar kedo/piem kod chich jarachar.Jorochere osebedo kajaro gigewa jorotenge kawadhi onogi echichegi loka kono, maoseko miyo gigewa diwo kayiem nono mawajog ni waselo negi enengo maonge ohala kata matin.Jorochere ochayowa nyaka ebwo nguklwa! lo n ekech waonge riwruok motegno, waonge kama wanyalodhiye makmana thurgi kende.Africa piny ma omewo man kod gik mathooth makelo moko machalo mwandu mag kidi, ahore madongo maok twoo kod holni machwee, yiende ma-alum maoumo wii piny mangima,lee,rech,gode etc. moko makata thuche gi onge.Dwarore bende wabed kod wer achielo mafwenyowa ni wan jo Afrika (One Continental Anthem).Wendni onego puonje epinje duto mag Afrika kata ka ibiro were e dhok mopogore to onengo obed achiel eotene(message) kendo emor-ne (tune).Korka wuoth dwarore kampun achiel mar ndege mar Afrika ma pinje duuto mag Afrika biro lutoe sendigi (investment).Kendo chak tudruok mar reru mar Afrika mangima.

Tudruok mar opara ekindwa bende onego koro sani wachak paro malon'go ma projects mag opara mane othoo/oremgie kore sani onegotiekgi.African Standard/single Foreign Policy owinjore mondo chaki mondo okony kelo riwruok ekindwa VS jorochere mondo kasama wadhii romo kodgi to wadhi kawan gimoro achiel moriwor! e ma okopogore kata matin.Jodongo mane wiigi tek mane osekelonwa chandruok kagikawo masoya kaa kuom jarachar, jodongo machalo Mosethoo Life President His Excellency Ngwazi Dr Hastings Kamuzu Banda, Mosethoo Jemadar Mobuttu Tsetse Seko Thuon gwend/kwaj Afrika kod Mosethoo Felix Hamphoet Boegny.

Dinewan'gee dine watiyo kod pach Mosethoo Kwame Nkruma mar bedo kod Afrika achiel moriwore, dine koro sani wasegoyo okan'g mabor nyowuoyo nono to paro mar jotelo mamoko mane dwaro mit kado mar bedo jatend piny olutowa e bugo sani kendo koro wadon'g kakiye to koni to gito gichoko mwandu mathooth mag Afrika kendo gidhii kano mana ethuche jorochere gogogo,maa en wuondruok, jogi oyakowa, jogi olun'gowa, jogi otiekowa.Jaduon'g Abila wuod dhano kod nyikwaa Ramogi duuto kawawinjo to wawinji, kawaneno to wanen.An mano eywakna kawuono.Wuod dhano ero muone embuyi.

Majwala Wuon Oriko,

majwalasenior@yahoo.co.uk     


Wuon Abila,
Wach man thurwa Kenya Piny duto neno.Wuod Okuyu ok dogie loch. Jouluo duto man ei piny ngima ma koro e okang ma nyaka wabedie achiel.
En lweny maduong miwuoro kendo wuodwa mawadhialo nitiere epap kendo tonge chuoye. Jalango tugo ahinya, ne obedo eloch nikech luya mar Joluo ok angeyo malongo kaka joluo ok dok chien. Loch wadwaro kod yore duto. Ok ane ka wach loch ma Kenya dhi bedo mayot.

  Jalango ni chalo ni oparo ni wuod jarabuon biro konye kaluwore kod richo ma ose bedo godo enyim oganda mag jorabuon. Rawera ma wuod Kenyatta nyalo wuonde to biro lokore kode ma kete eod angech.Gima duong ma anyalo medo ne anyuola duto ma joluo ni kik wabedmaluor. Ka oponi en mach to nyaka waikre aika motegno mar  nyaka jaluo rit Kenya.Kik buogwa kaka ose buogwa e ndalo ma ose kalo.

  E sechegi ema koro piny ma ngima yang malongo ni wan joluo wadak
epinje angwen Sudan,Uganda,Kenya,Tanganyika kendo ka oponi wachako koko to sirkal ma Kenya ok nyal konyo.Joluo odak epiny ma ngima kendo somo bende wan godo maber, koro ochopo kama nyaka wabedie loch. Kik warikni to waikre ne ber kata rach.Ero nyocha orujre obaye Kisumu to ok obi tony diriyo.Yawuoyi matindo min uru orujre mathoth, uchung godo kar tiendo. Ma ekwayona Jothurwa.

Ean Odhiambo Omolo Jakamagambo Rongo.


Yawa NYIKWA RAMOGI
Ng’ano mane ochako yor mbui ni  en wuoyi ndi to wach malich en mana  ma saa Ochopo Loch Koro wakao. An aneno ni mondo wamak uru ngut sati moro amora matugo gi weche loch kendo wadiem kabisa .

Loch ok mi ng´ato loch ikao.Wangni wadwaro mondo wariure kendo wakauru  loch. Chieng yiero mar KANU dwaro ni mondo waikre gi yore te . Jalango malake otou  biro Kwalo ombulu kaka osebedo ka Okwale  e yiero duto  mokalo.

  Jogo nyalo timo timbe juok waikre makata mana Odongo jamadari bende oikre wang`ni wayie yore tetete.Obed miruti wabiro tiyogodo. Nyikwa Ramogi  tho pile makata gi tho eyor manyo Loch to onge pogruok.
Ma en
OTEYO OLWAL
(Münich piny German)


MEDWA PARO; WuonAbila@jaluo.com

©2002, JALUO dot KOM