01/12/2003
WECHE MOKADHO

AGAJA
KUYO

BARUPE

WECHE DONGRUOK

MBAKA

NONRO

JEXJALUO ****

NGECHE LUO

GI GWENG'

THUM

TEDO

LUO KITGI GI TIMBEGI

SIGENDNI LUO

THUOND WECHE


 
 
 Hit Counter
 
 
 
 
 

Nwang' e-mail ka jaluo.com

RAILA OKELO LOKRUOK EI KENYA
Jandiko: Dan Ochieng’ Obunga - Kisumu town
Raila Amolo Odinga “Agwambo” sani koro ok en jatend joluo kendgi en jatend jokenya duto, Wayudo ni Raila chal kod wuon mare Odinga mane joluo omiyo luor, kendo dhoudi mang’eny ei kenya oluoro joluo nikech siasa margi, riwruok kod betie achiel e kinde ma igoyo ombulu.

Raila ne onyuol tarik 7,Januar,1945 ei maseno, chakre iga mar 1953 nyaka 1955 ne osomo Kisumu Union Primary School, kae to odhi Maranda High School, chakre iga mar 1956 nyaka 1961 Bange ne odhi somo Heder Institute High school chakre iga mar 1962 nyaka 1965 kendo ne odhi somo Magdebur College of Advanced technology (Otto Von Vueickle) kama ne otiegore kod digri ma malo (master of science degree in mechanical Engineering in technology).

Raila opuonjo e university mar Nairobi chakre iga mar 1970 nyaka 1974, bange to ne oyawo tije owuon kiwanda ma loso muya mar petroleum (LPG) ,

Raila nitie kod dhako achiel ma iluongo ni Ida Odinga, to kata kamano Raila osewinjo matek owuoth mar siasa. Osekadho ewi gogni, holni gode matek kadho mondo mi ochopi kama koro ji ochope nie kod riwruok ma okelo lokruok ei siasa mar jokenya.

Raila ne otemo matek ka gin kod wuon mare Odinga mondo mi gikel lokruon kod ombulu eiga mar 1992 to ne girem, kendo otemo iga mar 1997 kod ombuch joluo  ei kenya to ne ok oloko telo. To koro iga mar 2002, nyocha ogoyo kwan ma ogolo sirikal machon e telo kod ombulu mag jokenya duto.

Raila ne otelo ne chama mar NDP mane oting’o ruedhi mag Luo kendgi, ne onego chama no ma odonjo ei Chama mar KANU kane en kod paro matut jomoko ne wacho ni Siasa mar Raila kod siasa mar jokenya koro otho, to Raila ne timo gima ne ong’eyo ne odonjo ei kanu kod jowuot Luo jobunge 18 kendo KANU ne orwake gi mor ma omiye telo mar bedo jagoro maduong’ mar chama. ne otiyo ei Kanu kaka ne ochano to kane owuok to owuok kod jotelo madongo mane oyudo ei Kanu kanyo mabende otelo ne dhoudi moko madongo ei Kenya kaka, Saitoti wuod maasai, Awori wuod Baluya, Kalonzo wuod kamba, Kamotho wuod okuyu kod jomoko madongo, kendo jowuot luo mane otere ei kanu bende ne gichako giwuok go ma giloso chama manyien ma koro ne Olok nyinge ni LDP (Liberal democratic Party) ma jakom mare en wuod Kisumo Job Onyango Omino, magi ne Raila timo mondo otiekgo Teko Moi kod Teko chama mar Kanu ma osebet ka chando jokenya kuom igni 40. Kendo kuom sani LDP e chama ma koro nitie kod jo od bura (wabunge) mange’ny moloyo chama moko duto.

Bang’ kane Raila ose njawo ii Moi kod kanu ne  oloso riwruok ma iluongo ni (Rainbow) Liudu ma oting’o dhoudi duto mag Kenya. Jodogo mag luo ne owuoyo kod Raila kendo ne gigoyo ne Kanu kod Moi kwano mar ombulu mar golo Kanu, Moi ne oseyiero wuod Kikuyu Martin ma iluongo ni Uhuru to Raila bende odhi oriwore kod wuod kikuyu ma iluongo ni Kibaki mabende ne otelo ne riwruok mar chama mane iluongo ni NAK to ne oyudo ka chama no onge kod teko kaka Rainbow mar Raila, Raila ne obiro ma owacho nwa ni en bende mondo mi ogol moi e loch kod kuku ne duto nyaka koro odhi mana ka ajuoga mane Moi odhiyie ma ndagla mane Moi paro ni dhi tiyogo Raila ema Raila bende otiyonego, Raila bende ne odhi oyiero wuok kikuyu ma iluongo ni Kibaki mano en ndagla mane Raila Ogologo Moi, mondo mi kwan ogore mar pogo ombuch kikuyu, to kwano mane jodog Luo kod Raila ogoyo ne Moi ema otiyo nikech ne waseyudo ni dhoudi mang’eny ei Kenya oluoro tend jaluo giwacho ni jaluo sirikande nyalo bedo matek, koro sani dhoudigo neno giwang’gi kaka pach jaluo osechako loko tich ei sirikal ma Kenya. Jwuot Luo kaka Anyang’ Nyogo’ wuod seme gini ne osegolo chenro kaka Kenya mayien biro chalo kata kane pok wayombo gi ombulu.

Raila ne onyiso joluo kaka siasa ma wang’ni odwaro ni mondo ogo joluo duto ne owinjo Raila maler kendo joluo oluwo bang’ Raila kaka ne Raila owacho ma onge dhoot kata achiel mar luo ma obaro giwach raila. James Orengo wuod Ugenya kane owinjo ni Raila wang’ni ok dhi chung’ laro kom mar ker to ne oduong’o dho chunye. to awi marach kode ni joluo ok winj wach ne en nyocha ne ober mane e kwedo weche ei bunge to gima nyocha onyalo timo malich nyocha onge. omiyo en e ng’at ma nyocha oyudo wich kuot maduong’ nikech orem ma kata bunge ok jo thurgi oduokee. Orem ekom mar ker kod kom mar bunge.

Raila nyocha oluorore ei kenya mangima ka onyiso jokenya ei kampen mondo wang’ni gigo ombulu ne lokruok to jo kenya bende nyocha owinje waler, kendo chama mar NARC mane Raila otiyone matek oloyo ma okawo sirikal. Kendo Kibaki manyocha oyudo ajali tiende ne out e ndalo kampen ma Raila onyise ni odhi othiethre loka maber oduogo oyudo ka Raila Otieko tich mar kampen omiyo ji nyocha neno mana Raila, ka yuagonegi Lokruok.

Gima omiyo Raila owinjo maber ei kampen mare en tudruok mare ei pacho kae kenya kod tudruok mare kod jotend pinje ma oko kendo Raila ne yudo kony kod mijing’o kowuok kuom jotelo kaka ma Nigeria  Obasanjo, Paul kagame ja Rwanda, Thambo Mbeki ma ja Afrika ma milambo (South Africa), Ben Mkapa ma Tanzania, Yoweri Kaguta Museveni wuod Uganda,  Raila ne otimo limbe e pinje ma loka Nam kaka Amerka, Uingeresa, kod pinje jowarabu bende ei limbe kuno ne otemo solo pesa mar timo kampen Kendo ne oromo kod jokenya ma odak epinje ma oko , bende ne oromo kod jotelo madongo mag pinje go kaka ne okonye kod jaod mane osebt jambetre mar Amerika ei kenya kae Migosi Smith Hempstone. To dala kae Raila oher kod jombetre (balozi/Ambassadors) mag pinje mang’eny kendo gihero romo kod Raila gimetho kendo gichiemo kanyachiel kode ka gimedore paro.

Kane ochopo chieng’ mane jatelo mar NARC dhi kawo telo ne Kibaki dhi singo dhoge kaka odhi rito kenya osiepe Raila ma jotelo mag pinje mane konye ne ochopo mak mana Mbeki ema ne odich to ne ooro jaode ochop makare to bende, ne oyuak ni Raila orikni kod loso nyasi mar lonyo loch golo kuom Kanu miyo NARC to kata kamano Raila ne otimo gima ong’eyo nikech jo kanu kane oseneno ni oyombgi to ne gidwaro ni mondo jolweny ema koro orit kenya to Raila ne okaso jaduong’ mane ochung’ ne ombulu mondo olandi ni NARC oyombo kendo koro dhi kawo sirikal, Kibaki to pod tuo kata sani tiende pod lit.

Gima omiyo Raila pod pek ne josiasa mag Kenya en ni winjo paro ka owuok kuom jodong’ Luo Raila ka pok okawo ondamo moro ei siasa to obet piny kod Riwruok mar jodog Luo ma iluongo ni (Luo council of elders) Raila ogeno paro ma wuok kuom jodongo go ahinya kendo oyudo paro ka owuok kuom jotelo mag pinje maloka nam bende.

Raila sani nitie kod nying’ maduong ei Kenya kaka jatelo, kata bed mana ni ok en ker to luor jokenya omiye madwaloyo ker nikech tich ma otiyo ne lokruok mar kenya, Sirikal ma sani koro oting’e ka tong’ nikech en bende en ema onyalo miyo sirikal bet motegno kata kethe kaponi odwaro

kaponi idwaro winje weche ma wakuodho kaka siasa yambe kudho ei Kenya kod joluo to tudri kodwa wan ei Ofis mar LDP kisumu town West constituency an achiel kuom joma omako ofis mar contituency ma Kisumu

An Dan Ochieng’ Obunga
Ja nyakach koguta modak ei boma ma Kisumu
E-mail: danobunga@yahoo.com



Ka in gi mari moro ma di wandik ka to orni
Akelo,Nyar Kager 
jaluo@jaluo.com
Daher winjo dwondi in bende, iwinjo?


Waparo mar paro jotend Luo mosekelo pogruok e piny Luo chakre higa 1900 nyaka 1999 e gweng'u  kata ei Luo duto. Koro wakwayou uduto ni par uru ane jogo ma di uket nying gi ka kod weche duto ma ung'eyo kuomgi mondo uor ni Akello NyarKager: jaluo@jaluo.com

Kata inyalo oro twak kod weche manyien ne: Mig. Ajos wuod Atiga
 WuonAbila@jaluo.com


GALAMORO : Riwruok mar JOLUO e Piny Ngima, orwaku uduto mondo ubed e kanyakla mar burani. Ornwa nyingi gi nondi kaka obedo. Riwruok e teko joka Nyanam.

WENDO MIWA PARO

OD PAKRUOK

                                Copyright © 1999-2002, Jaluo dot com
                                All Rights Reserved