11/21/2002

WECHE MOKADHO

AGAJA
KUYO

BARUPE

WECHE DONGRUOK

MBAKA

NONRO

JEXJALUO ****

NGECHE LUO

GI GWENG'

THUM

TEDO

LUO KITGI GI TIMBEGI

SIGENDNI LUO

THUOND WECHE


 
 
 Hit Counter
 

Nwang' e-mail ka jaluo.com

CHAKRUOK MAR DONGRUOK

Wuon abila to gi un yawa duto ma somo andika man e galamoro mar wa kae- daher mar lero wach mar kar chakruok dongruok. Daher mar ndiko e wachni nikech sani wagoyo kachiemo ni to dongruok epinywa to di walos nade.

Andiko e wachni kaka ng'at ma bende osomo weche mag dongruok (economics) kendo osetimo nonro mong'ith (research)kendo osetemo wuotho epinje mag Europe, Asia kod North America ka atemo luwo wach dongruok
(material development) e kind oganda mopogore.

Mokuongo dawach ni kit paro kod kaka oganda neno piny (thought pattern and world view)nigi pek ahinya kuom wach dongruok. Ka akete mayot, to de awach ni ogende ma temo dwaro kendo timo nonro kuom gik ma chandogi
engima gi ma nyaka ginwang' gima kelo chandruok e ogende ma ose dhi maber kuom yor dongruok. Ogende gi inyalo wacho ni gin gi SCIENTIFIC THOUGHT PATTERN. Wachni ok onyiso ni nyaka gibed joma osomo science. SCIENCE EN MANA YOR TIMO GIK MOKO.

Kuom ranyisi, ka tuo moro obiro ma ok ong'e to ginyalo temo ng'eyo ni to ang'o ma kelo twoni. Ok gi tem wacho ni chakruok twuoni wuok kuom weche machalo ma ok nyal tungi mawinjre kata ne giwang' kaka CHIRA kata YAMO. To kendo ogendni gi ohero chano mpango mar gimoro amora ma gitimo. Gik ma awacho kae gin weche ariyo-
YOR PARO KOD CHANO MPANGO KUOM GIK MOKO DUTO.

Ka akelo wachni machiegni epiny Kenya to daher mar pimo ogende ariyo- JARABUON KOD NYIKWA RAMOGI. Tem ng'iyo kaka waparo kendo waloso chenro marwa. Jaluo nigi weche mogundho mag OHIRA, BILO kata weche ma ok nyal timne nigi ranyisi. Jarabuon bende nigi wechegi kaka jarateng' lakini Jaluo dwa loyo gi kuom ng'iyo gik mathoth eyor weche ma ok nyal nwang' tiendgi ma pim. To kaluwore gi chuny wach mane achako godo, to dawach ni paro mar Jaluo tame kidhore gi gik machande engima mare.

Kuom ranyisi: Wakaw mihia ma diwaluong ni Olum wuod nyar kama nyien. Kochakre tin mare Olum ne oluoro tij puodho kata kwath to kendo skul bende ne ok oberie. To kata kamano, Olum en wuowi ma dhoge bende mit a hinya, kendo ohero nyiri to gi gik ma odadi gi ni malo. Ka Olum wuowi oromo to odhi ka pango to kendo tije mag luya bende ok onyal rito mi oti kanyo achiel. Koro chune ni ok di orit tich- koro weg tich osiko riembe.
Jonyuol Olum to dwaro mondo okendi dhako kaye obed gi kare. Giko to jonyuol Olum omako ne Olum nyako ma min ema pidho. Bang' mano Olum biro dala dak matin to dok ka pango to kendo bende ok oor pesa eyo maber. Giko dhako oweye, kendo tich bende ok dhine maber.

Ka Olum odok Kaluo to oyicho dhawo gi owadgi wuon ma di waluong ni Olweru. Owacho ni Olweru ema runde gi nawi mi otame bedo gi dhako kendo kethone tich!

Koro wanon pach Olum ma bende kuom ngima mapile joma chalo Olum ema bende thoth ekindwa. Olum ok par ni gik moko duto matimorene en owuon onyalo chiko (control) kendo ok en gi yor dwaro tiend chandruok ge duto! Ka Olum nyalo paro ni ok osetiyo matek ma otemo lokore to kata Olweru tho ma weye ka ongima to pod chandruok ge duto ok bi lal. Dhier pod biro mana luwe!

Kuom wach mar paroni, Jarabuon dwa dhi maber ma loyo wan Joluo.

To dongruok (economic development) bende chakore eparo, kaka waparo kuom weche ma chandowa ahinya engima wa. Jarachar ose dhi maber nikech yo ma giparo godo, jorabuore machalo jo Japan bende mana kamano.
Kanitie chandruok to ogende gi dwaro ng'eyo gima kelo chandruok kendo dwaro yo ma itieko godo chandruok.

Bedo gi pesa ng'eny ne en mana ranyisi kuom kaka ogende gi paro (material progress is an external expression of the thought pattern of these people).

Koro ere gima diwa tim?

Walok uru paro marwa. Ka idwaro gimoro to los chenro. Penjri ni to en ang'o ma onego tim mondo eka gima idwarono oyudre. Ka ise duoko penjoni to koro los chenro kato dunyri gi tich. Ng'eny ne ka isiko itiyo to kodhi ok nyal lal nono. Ma en kuom yore duto. Kata joma osomo buk ung'e ni somomaru wuok yor tich matek to kod chenro.

Kuom ranyisi- en ang'o ma omiyo cham ok chieg ekuonde mathoth epiny luo? Lowo ok ber kendo koth tin. Koro en ang'o monego tim? Loso lo gi manyiwa, kendo ka in kama chiegni gi nam kata pi chiegni gi wi lowo, tuch soko mar pi ma bende yudore fut ma ok bor a hinya, kendo chak mana gi sombo pi gi wiyi ka ioolo ne alot ekinde ma koth oonge (Jo piny Cambodia bende odhier to time mana kama). To bange' inyalo ng'iewo pump mar tielo ma nyalo medo tiji dhi mayot, to kendo ka iriwe gi mipango to inyalo sudo okang' ma malo. Pur machalo kama ichako gi kama tin ma ipidhe kaka alote ma inyal wus echiro moloyo ediere ma koth oonge kendo yawa rito koth. Ranyisi ni nyisisowa n'gama temo dwaro tiend chandruokne kendo loso chenro ma kawa atwa mar kelo lokruok.

DONGRUOK NYALO MANA TIMORE KA WALOKO PARO TO GI KAKAWANENO NGIMA WA EPINY.

We awe nyikwa Ramogi gi magi- wachni duong' kar ndiko ok dirom. To pod abiro ndiko kuom wach mar kit paro to gi chandruok mathurwa! Ka in gi ma opogore to iwachi.
Wuon abila in bende adwaro ni kaka in jal man gi rieko mong'ith machon to manyien iwachie mineno- idoko janeno!

Nam Jakakiro


 

Ka in gi mari moro ma di wandik ka to orni
Akelo,Nyar Kager 
jaluo@jaluo.com
Daher winjo dwondi in bende, iwinjo?


                                Copyright © 1999-2002, Jaluo dot com
                                All Rights Reserved